Smokva je kraljica voća i prava superhrana te booster za imuni sistem. To je namirnica koju možemo u raznim oblicima konzumirati cijele godine. U svježem je stanju izuzetno ukusna a u suhom – još više puna vitamina i korisnih sastojaka.
Smatra se da je smokva (ficus carica) bila prva namirnica koju su ljudi počeli uzgajati, prije pšenice i ječma, dakle poznata je više tisuća godina kao korisna prehrambena namirnica. U Rajskom su se vrtu Adam i Eva pokrili smokvinim listovima, nakon što su jeli «zabranjeno voće». Neki smatraju kako to zabranjeno voće nije bila jabuka već upravo – smokva. Domovina smokve je Mala Azija a divlje smokve rastu i u Afganistanu, Indiji i Pakistanu. Smokva pripada rodu dudova (murva) duda.
Ljekoviti dijelovi su plod, sok, list i kora drveta.
Čega sve ima u smokvama? Svježe su primjerice bogate kalijem koji pomaže regulaciji krvnog pritiska. Smokvina prehrambena vlakna poboljšavaju probavu a suhe smokve su odlične za utažavanje gladi. Zbog niske kaloričnosti su tako dobre i za mršavljenje. Odličan su izvor kalija koji smanjuje rizik srčanih oboljenja. Kalij pretjeranim soljenjem hrane na žalost previše gubimo iz organizma.
U smokvama je znatna količina vitamina B (koristan za kožu), mangana, magnezija (važan za mišiće i živčani sustav, štiti od psihičkog stresa), Vitamin K, Tiamin. U suhima se nalaze i bakar, cink te željezo, a bogatije su kalorijama. Za konzumaciju su prikladni i smokvini listovi. Čaj od smokvinih listova je odličan za dijabetičare jer pomaže regulaciji šećera kod osoba s dijabetesom tip 1. Dijabetičari plod ne bi smjeli konzumirati. Lišće ima antioksidativna svojstva te se koristi za prirodni tretman protiv raka (pogotovo kože). Lišće je korisno i kod čireva na želucu, infekcija urinarnog i probavnog trakta, anemije. Najkorisnije je smokvu pojesti ujutro, na prazan želudac, jer je tada najkorisnija za organizam. Sok se koristi kao sredstvo za zgrušavanje. U narodnoj je medicini smokva lijek protiv kašlja te se kuha s mlijekom. Smokve narodna medicina koristi i za upale grla i pluća te za lječenje nametnika u crijevima.
Rijetko je što tako ukusno kao svježa smokva ubrana direktno sa stabla. Najbolje ih je dakle pojesti isti dan jer slijedeći više nisu toliko ukusne. Čuvati ih se može i u hladnjaku, zamotane u vlažnu pa suhu kuhinjsku krpu, u ladici za voće. Neki ih rado i smrzavaju. Suhe smokve se mogu čuvati i više mjeseci.
Za vas smo odabrali nekoliko odličnih recepata sa smokvama, svježim i suhim. Kliknite na sliku kako biste otvorili recept.
Smokve sa skutom na brusketi:
Tortice sa smokvama i bademima, top kuhara iz Beča:
Džem od smokava:
Cheesecake sa smokvama:
Slatko od smokava i luka:
Fantastične Nevenine čokoladne pite sa džemom od smokava:
Nešto sa suhim smokvama
Portugalski smokvenjak iz Algarvea
Dalmatinski smokvenjak:
Panforte:
Engleske Božićne tortice:
