Dijelom svijeta već godinama vlada prava bagel-mania koja ne jenjava nego se širi i dalje. Iako je na čitavom istoku Europe puno sličnih vrsta peciva, Bagel (čitaj: bejgl) je postigao najveću popularnost dolaskom u Veliku Britaniju te „preskakanjem“ oceana. Naime bagel su u Ameriku prenijeli židovski useljenici, a kada ga se početkom devedesetih počelo prodavati kao sendvič, s raznim punjenjima, popularnost mu se nezaustavljivo proširila Amerikom i Kanadom te Europom.
Razlog zašto su baš Židovi prisvojili i proizvodili bagel (na jidišu: bejgl, bejgel ili čak bajgl) gdje god su se selili, ima korijene u židovskom običaju proslave Šabata. Kako se na Shabat ne radi, tijesto za bagel bi se pripremilo dan ranije i ostavilo na hladnom mjestu da se polako diže i više od 12 sati. Završetkom Šabata bi se tijesto oblikovalo u tipični okrugli oblik s rupom u sredini, kuhalo i odmah peklo, što mu je davalo prednost nad drugim vrstama kruha ili peciva.
Više o ovom pecivu i njegovom nastanku.
Najjednostavnije su „plain bagels“ poslužene samo s maslacem ili cream cheese odnosno sirnim namazom poput Philadelphie ili hrvatskog ABC sira. No obično su tu i razni drugi namazi ili premazi koji uz dodatak povrća te glavnog sastojka odnosno dimljenog lososa, tune, rostbifa (roast beef), salame, purećih prsa i sličnog, sačinjavaju ukusan i obilan obrok.
Bagels su ukusne i sa slatkim i slanim premazima. Ako ih planirate jesti i s marmeladom, nemojte ih posipati solju.
Miris i okus bagela su fantastični odmah nakon pečenja i slijedeći dan. No bagels je moguće staviti u vrećicu za zamrzavanje te čuvati nekoliko dana u hladnjaku ili zamrzivaču. Odlične su ako ih se prije posluživanja odmrzne i prepeče na tosteru.