Već me dugo nije jedan grad toliko oduševio kao Riga. Lani je to bio Isfahan u Iranu, a ove godine vodi Riga. Iako, moram priznati, Tallinn i Vilnius nisu daleko iza.

Je li Riga najljepši grad Baltika ?

Znao sam da je Riga najveći od gradova Baltičkih država, da je najživlji, da je pažljivo uređen, da je bogata gastro scena i da je stari grad poseban. Znao sam i za široke, velebne avenije duž parkova te kvart u čijim ulicama se mogu pronaći remek djela arhitekture Art Nouveau, Secesije ili Jugendstila. Usprkos tome me zapljusnula mladenačka i pozitivna energija ovog grada na, za nas, dalekom sjeveru.

Vrijeme je bilo gotovo idealno, kažu rijetko toplo i sunčano, pa su mlađahni stanovnici razgolićeni kao da su na Hvaru do duboko u noć sjedili na otvorenim terasama sa živom muzikom i veselili se životu. Iako smo mi bili u jaknama, tankim, ail ipak jaknama, domaći su bili obučeni kao da su usred ljeta. Temperatura je bila ugodnih dvadeset i nešto do kasne navečer. Treba uzeti u obzir da i sunce sja do kasno navečer. Zalazak je bio oko 11 sati, a zora već oko četiri. Par dana i stotina kilometara kasnije i dalje u Helsinkiju je noć trajala još kraće.

Riga sa svojih sedam stotina tisuća stanovnika čini trećinu čitave Latvije. Mnogi Europski gradovi su dobro povezani s brojnim LCC kompanijama što ovaj grad čini lako dostupnim turistima iz Europe i svijeta. Do početka devedesetih je bila dosta zapuštena i razrušena, još od drugo svjetskog rata, jer Sovjeti baš nisu trošili novac na uljepšavanje. Od nezavisnosti se ubrzano rekonstruira i postaje turistička meka ovog dijela Europe. Neki kažu da su sjeverna Europa, neki da su istočna pa je možda sjevero-istočna najbolji opis.
Stari grad je poput muzeja te je pod zaštitom UNESCO-a.

Na svakom uglu, trgu ili ulici se kriju znamenitosti i zanimljive priče. Najslikanija je živopisna zgrada društva Crne glave na glavnom trgu. To je bio Ceh mladih trgovaca za koji se tvrdi da i danas postoji.

Riga je puna legendi.

Najpopularnija kaže da bogati trgovac nije mogao biti primljen u Ceh trgovaca jer je, eto, nešto malo muljao. Prijem je bio vrlo strog pa su se pregledavali poslovni papiri, odnosi s drugim trgovcima, poštenje i etika. Po nekom od tih kriterija naš bogati trgovac nije prošao na prijemnom. Nezadovoljan zbog toga je točno preko puta palače Ceha sagradio svoju palaču i na vrh postavio figuru mačke u pozi u kojoj vrši nuždu, okrenuta guzom prema Cehu i time dao na znanje svima što misli o njima.

Nezadovoljni su se obratili sudu s tužbom protiv trgovca, no sud ih je odbio uz komentar da se ponašaju kao djeca i da spor sami izglade. Ubrzo je trgovac primljen u Ceh, crna mačka promijenila smjer, ali i ostala na krovu te je od tada simbol grada. Treba napomenuti da su u to doma Cehovi bili najjača udruženja na Baltiku, često jača i bogatija od gradova i država. Od trinaestog do petnaestog stoljeća ovaj bogati Hansa grad je bio pod vlašću Biskupa od Rige. Kroz povijest je Riga prelazila u ruke mnogih osvajača pa je tako bila dio posjeda Njemačkih Teutonaca, Švedske, Carske Rusije, opet Njemačke, Sovjetskog saveza i na kraju slobodna i nezavisna od 1991.

Osim starog grada, gotičkih crkava i ostataka dvoraca, možda je najzanimljivija četvrt art nouveau. Kažu da je u Rigi najviše takvih zgrada, više od 800. Zašto ih ima toliko. Pogodilo se da je Riga u vrijeme kad je taj stil bio na vrhuncu popularnosti i sama bila na vrhuncu bogatstva. To ogromno bogatstvo je donijelo najbolje arhitekte i graditelje koje su stare drvene zgrade ubrzano zamjenjivali velebnim palačama van starih gradskih zidina. Kako se pokazalo da zidine više nisu potrebne, one su se rušile, a grad se raširio planski duž širokih avenija koje su okruživale tada najmodernije dizajnirane palače.

Osim starog grad i art nouveau četvrti treba posjetiti i najveću tržnicu u Europi. Smještena u bivšim hangarima kompanije Zeppelin i pod zaštitom je UNESCA. Pet paviljona površine veće od 70.000 kvadrata odolijevaju najedi modernih šoping centara te je tržnica i dalje trbuh grada i mjesto jeftine trgovine. 

Danas se u Latviji službeno govori latvijski. Rusko stanovništvo čini gotovo polovicu stanovništva Latvije i govori ruski, a Engleski svi mladi pa je snalaženje lagano. Stariji govore i njemački.

Za Rigu i okolicu minimalno treba tri dana. Na izlet treba otići u poznato ljetovalište Jurmala na obali Baltičkog mora. Velebne palače, art deco hoteli, šetnice s brojnim lokalima i ni manje ni više nego 500 km ne prekinute pješčane plaže. Da li se ljudi kupaju na temp od +20? Naravno i to s jednakim guštom kao i na Jadranu usred ljeta.

U blizini Rige se nalaze i dvije velebne palače. Rundale koja je uređena poput muzeja. Pravokutnu palaču s predivnim vrtom u francuskom stilu su uređivali njemački, talijanski i francuski majstori krajem osamnaestog stoljeća. Nešto veća je Jelgava čija restauracija još nije dovršena.

Latvija, ali i susjedne Litva i Estonija su zemlje koje svakako treba posjetiti i ostati ugodno iznenađen bogatim životom na sjeveru. Zemlje visokog standarda koje su u tridesetak godine poput brzog vlaka projurile i pretekle nas u svakom pogledu razvoja kako ekonomskog i tehnološkog tako i društvenog.

Napisao i snimio: Vlado Šestan

Izvor: Travel advisor