Okruženi smo obiljem hrane, obiljem izbora i hraniti se zdravo uz takvu ponudu ne bi trebalo predstavljati problem. Hrana je dostupnija više nego ikada, barem se tako čini. Sa polica supermarketa mame nas tisuće proizvoda, prilagođeni upravo nama, našoj djeci, našoj obitelji. Mliječni proizvodi bildaju se kalcijem kako bi nam kosti bile jače, a smanjuje se udio masti kako bi nam žile bile prohodnije. Šećer, kao neprijatelj broj jedan, davno je izbačen iz mase proizvoda. Čini se da prehrambena industrija čini sve kako bi mi bili zdraviji i sretniji. Upravo prehrambena industrija kreira naša znanja i stavove o hrani kako bi odgojili idealnog potrošača. Oni koji posumnjaju u dobre namjere te industrije okreću se brojnim alternativnim načinima prehrane kojih je toliko da odluka o vlastitoj prehrani postaje vrlo težak zadatak. Što jesti? Što je zdravo, zdravije, bolje? Izbaciti masti ili ugljikohidrate, meso ili mliječne proizvode? Čak i kada se primimo nekog od popularnih dijetetskih režima vrlo je teško proći kroz proces prilagodbe, a još teže održati zadani način prehrane dugotrajno. Jedan od najčešćih razloga je unos nedovoljno nutritivno kvalitetne hrane koja u konačnici dovodi do neuravnotežene prehrane koju tijelo prepoznaje kao neodrživu.

Iako na raspolaganju imamo sve vrste hrane, i sezonske i izvan sezone, i lokalne i one iz dalekih kuhinja, hranimo se sve manje kvalitetno, a kao posljedica toga sve je više ljudi koji razvijaju stanja i bolesti povezane s nedostatkom mikronutrijenata. Upravo mikronutrijenti, vitamini i minerali, gube se u proizvodnji i preradi hrane kojom smo okruženi. Preradom nekih od bazičnih prehrambenih proizvoda kao što su pšenica, masti i mlijeko industrija nas je lišila esencijalnih nutrijenata vrlo važnih za naše zdravlje.

Samo preradom pšenice, tog zrna koje je stoljećima uspješno prehranjivalo čovječanstvo, gube se dva vrlo važna mikronutrijenta, selen i magnezij. U područjima gdje je tlo bogato selenom učestalost raka je manja. Manjak selena značajno utječe na rad štitne žljezde, metabolizam općenito, obranu tijela od virusa i brojne druge procese u tijelu. Magnezij je važan za normalan metabolizam kalcija. Unatoč tome što danas kroz mliječne proizvode obogaćene kalcijem unosimo velike količine kalcija, osteoporoza je jedan od najvećih zdravstvenih problema. Bez magnezija kalcij će se umjesto u kostima taložiti u mekim tkivima i na taj način pridonijeti osteoporozi ali i drugim poremećajima koji nastaju kao posljedica viška kalcija u organizmu. Samo jedna mala promjena u načinu prehrane, kao što je korištenje cjelovite pšenice, donosi toliko benefita za zdravlje. Zamijenite ‘bijelu’ tjesteninu i brašno sa cjelovitom inačicom i već ćete puno učiniti za svoje zdravlje i zdravlje svoje obitelji.

Masti su do nedavno bile glavni krivac vodećih bolesti današnjice. Srećom, sve više postajemo svjesni važnosti masti u svakodnevnoj prehrani. Međutim, izuzetno je važno znati koje su to dobre, a koje loše masti. Kolesterol se i dalje taloži u našim krvnim žilama te uzrokuje aterosklerozu, tu se ništa nije promijenilo! Prehrana bogata zasićenim masnim kiselinama, pogotovo onima industrijskog porijekla, i dalje je odgovorna za kardiovaskularne bolesti, bolesti jetre i pretilost. Rafinirana ulja i masti kao što su industrijska biljna ulja i margarini i dalje su vrlo štetni za naše zdravlje.

Dobre masti su one koje blagotvorno djeluju na naš organizam, masti iz mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, žitarica i voća kao što je avokado. Izbacite iz svoje kuhinje rafinirana ulja i margarin i zamijenite ih s hladno prešanim maslinovim, lanenim ili sezamovim uljem. Maslac, unatoč tome što je bogat zasićenim masnim kiselinama, bolja je opcija od margarina. Međutim potpuno izbacivanje masti iz prehrane nije dobra ideja jer su masti neophodne za normalno funkcioniranje organizma. Masti su potrebne također i za apsorpciju vitamina A, D, E i K. Često prvi korak (vjerojatno i najlakši) u smanjivanju unosa masti je konzumiranje mliječnih proizvoda sa smanjenim udjelom masti. U tom slučaju radje se odlučite za smanjenu konzumaciju mliječnih proizvoda općenito. Mliječni proizvodi s odstranjenom masti neće omogućiti pravilnu apsorpciju gore navedenih vitamina i kalcija.

Mliječni proizvodi, uglavnom industrijske mliječne prerađevine, imaju veliki udio u svakodnevnoj prehrani. Razni jogurti, mliječni namazi, sirne prerađevine, mliječni deserti konzumiraju se svakodnevno jer se smatraju zdravom inačicom brze prehrane. Jedan od najčešćih međuobroka, pogotovo za djecu su upravo takvi proizvodi. Od najranije dobi, nažalost, djeci nudimo šarene voćne jogurte i popularne mliječne deserte u zabludi da su hranjivi, bogati kalcijem i vitaminima, a sigurni od loših masnoća. Ono što zaboravljamo je da su ti proizvodi proizvedeni od industrijski prerađenog, denaturiranog mlijeka koje je lišeno važnih enzima, vitamina, mliječnih masti i neophodnih laktobakterija. Takvo mlijeko je nisko kvalitetno i visoko alergeno. Mliječne prerađevine obogaćuju se raznim aditivima, stabilizatorima, šećerima i bojama kako bi bili ukusniji i privlačniji. Kalcij, koji je industrijski dodan takvim proizvodima, ne može se pravilno apsorbirati jer nema dovoljno mliječnih masti. Pravilna apsorpcija kalcija izrazito je važna upravo u razdoblju rasta i razvoja djece kada je neophodan za uredan razvoj koštanog sustava. Domaće, sirovo, punomasno mlijeko te svježi proizvodi od takvog mlijeka pravi su izbor. Industrijski proizvedeni mliječni deserti i šareni voćni jogurti su nutritivno nekvalitetni i kao takvi vrlo loš izbor za period rasta i razvoja djeteta. Ako vam nisu dostupni sirovo mlijeko i mliječni proizvodi, sa polica trgovina birajte punomasne, fermentirane mliječne proizvode bez dodanih šećera i boja.