Proljetni detox

Jeste li se ikada zapitali što je zapravo detox? Nakon svakog blagdana, prije proljeća, ljeta, svaki ponedjeljak pomišljamo upravo na detox, na odstranjivanje toksina iz našeg tijela. Toksini su spojevi koje nalazimo svugdje, u hrani, vodi, zraku, okolišu. Ali treba li zaista naše tijelo pomoć u odstranjivanju istih? Ne, ne treba! Naše tijelo apsolutno je sposobno izbaciti toksine iz našeg organizma, a za to su zaslužni jetra, bubrezi i probavni sustav.

Međutim, ipak imamo potrebu očistiti se, krenuti zdravo po ko zna koji put, promijeniti navike i prehranu jer naše tijelo nam šalje poruku da je vrijeme za promjene. Ako tu potrebu i taj osjećaj nazovemo ‘toksinima’ onda da, detox nam je potreban. U suprotnom, ne postoji detox koji može odraditi ono što fiziološki odrađuje naše tijelo kako bi nas ‘detoksificiralo’.

Prehrana je postala presudna za naše zdravlje. U razvijenom svijetu izloženi smo obilju hrane od koje jedan značajan dio vrlo loše utječe na naše zdravlje, na zdravlje, rast i razvoj naše djece. Često je to hrana uz koju smo odrasli, koju jedemo cijeli život, na kojoj su odrasli naši roditelji, bake i djedovi. Logično je da nam se nameće misao da ako je takva prehrana bila dobra za njih, kako može biti loša za našu djecu. Ono što lako zaboravljamo je činjenica da možda jedemo istu hranu kao naši bake i djedovi, ali oni su tu istu hranu uzgajali i spravljali sami, a mi ju kupujemo u dućanu. Kupujemo kruh, mlijeko, jogurte, meso… namirnice koje čak i kada su najbolje kvalitete, to su još uvijek industrijski prerađene namirnice. Namirnice koje su lišene dobrih i kvalitetnih sastojaka kako bi što duže mogle stajati na policama naših dućana, koje su pune aditiva, boja, pojačivača okusa i šećera.

Jeste li ikada probali izbaciti iz prehrane sve prerađevine? Provoditi prehranu koja bi se bazirala na voću i povrću, cjelovitim žitaricama i mesu uzgojenom bez antibiotika i aditiva? Provesti zaista pravi detox načina života, a ne samo prehrane? Nije lako, niti malo, jer smo okruženi upravo rafiniranom hranom. Takva hrana je laka za pripremu, lakša za žvakanje i konzumaciju, slađa, ima duži rok trajnosti i često je jeftinija.

Jedan od prvih, i kako istraživanja u posljednje vrijeme pokazuju, najbitnijih koraka ka zdravom životu je izbacivanje šećera iz prehrane. Izbaciti samo šećer tj. rafinirane ugljikohidrate iz prehrane izazvati će kod većine ljudi pravi apstinencijski sindrom. Šećer u našem tijeli izaziva pravu ovisnost. Dugotrajnom i učestalom konzumacijom šećera naš mozak razvija toleranciju na šećer te nam je potrebno sve više šećera kako bi zadovoljili želju za slatkim. Izbaciti rafinirane ugljikohidrate ne znači samo odreći se slatkoga, slatkiša i kolača. Izbaciti šećer znači odreći se i sokova, voćnih jogurta, tjestenine, bijele riže, bijeloga kruha, alkohola. Odreći se tih praznih kalorija znači odreći se hrane koja nema nikakve nutritivne vrijednosti, koja nije hranjiva, koja ne potiče uredan rad našeg organizma već uzrokuje nezdrave oscilacije šećera u krvi koje s vremenom vode šećernoj bolesti i ostalim metaboličkim poremećajima.

Možda puno jednostavniji korak bio bi uvođenje cjelovitih žitarica u prehranu. Preradom žitarice gube nutritivnu vrijednost. Prerađeno zrno pšenice gubi niz važnih minerala, imunoprotektivnih fitonutrijenata i vitamina neophodnih za zdravlje. Zamijeniti bijelo brašno, bijeli kruh, bijelu rižu s integralnim inačicama znači pružiti tijelu nutrijente koji će povoljno utjecati na imunološki sustav, razinu šećera u krvi i općenito zdravlje. Proso, ječam, heljda, raž, kvinoja, kukuruz, cjelovita pšenica i ostale cjelovite žitarice neophodne su za održavanje normalne tjelesne težine i za sprečavanje metaboličkih poremećaja koji prethode srčano-žilnim bolestima.

Promijeniti način prehrane izrazito je teško jer mijenjanje ustaljenih, davno naučenih navika i ponašanja je vrlo težak posao. Međutim ono što možemo je prilagođavati se. Kako se prilagođavamo novim trendovima u prehrani, koje nam nameće industrija, tako se možemo prilagoditi i zdravijim izborima. Prilagodba ide od obroka do obroka, od dana do dana. Moramo ponovo naučiti slušati svoje tijelo, naučiti poštovati sitost i izgraditi novi odnos prema hrani. Prihvatiti hranu kao nešto što njeguje i čuva naš organizam, omogućava normalan rast i razvoj i čini nas sretnima mentalno i tjelesno, ali i dugoročno. Postaviti se kao brižan roditelj koji svoje dijete hrani s ljubavlju, ali postavlja jasne granice prilikom odabira hrane.

Proljeće je idealno vrijeme za započeti balansiranu prehranu. Krenite od svoje kuhinje i hladnjaka izbacujući sve ono što ne njeguje vaš organizam. Opskrbite se obiljem mladog povrća, sezonskog voća i cjelovitih žitarica i krenite dan po dan.

Pripremite i prigodni recept: proljetnu kvinoju.

 

 


Vaše ime (obavezno)

Vaš email (obavezno)

Predmet

Spam zaštita

ID slike

Vaša poruka

[wpgdprc "Upotrebom ovog kontakt obrasca prihvaćate pohranu i rukovanje Vašim podacima na ovoj web stranici."]


Podijelite i na drugim društvenim mrežama:
author
Od Adriana Juriša
Najnoviji članci
Marketing
Kategorije
Oglasi
Booking.com
Booking.com
Newsletter

Facebook
Putoholičari
Copyright © 2015 Okusi.eu | Web design & Development by: Endem
Okusi.eu izbornik