Ovog se tjedna, od 7. do 13. listopada, u glavnom gradu Finske održava godišnji Baltički Sajam Haringa.

Kad se nađete u Helsinkiju, uputite se prema moru i luci. Odmah preko puta panoramnog “vrtuljka”, nalazi se Tržni trg, na kojem se, a i oko njega, održava ovaj popularni sajam koji kombinira modernu food kulturu sa starim tradicijama regije.

Helsinki Baltic Herring Market je jedno od najstarijih tradicionalnih događanja u Finskoj. Osnovan 1743, Sajam se bez prekida održavao i prilagođavao te se promijenio od obične tržnice u događaj puno šireg javnog značenja. Grad Helsinki podržava sajam jer ima za cilj održavanje tradicija ali i podršku radu i životu ribara koji samo za ovu priliku pristižu iz cijele regije.

Ribari, koji stižu iz mjesta duž cijele obale ali i s relativno udaljenih Aland otoka, pristaju brodovima uz Tržni trg i s njih prodaju velik izbor delikatesa iz arhipelaga, marinirane haringe, suhe ribe ali i tipičnih specijaliteta poput soka od Pasjeg trna, želea i pekmeza raznih bobica, te ukusnog crnog kruha. Sajam haringe je mjesto koje svojom toplom i opuštenom atmosferom i glazbom koja svira privlači domaće i strane posjetitelje. Sajam haringe otvara gradonačelnik u tradicionalnoj ceremoniji te oglašavanjem brodskog zvona i limenom glazbom. U okviru sajma djeluje i poseban Žiri za haringe, koji kuša sve ponuđene specijalitete i proglašava najbolje. Odlična je stvar što i posjetitelji mogu promatrati ovaj izbor te kušati sve proizvode i usporediti svoj ukus s odlukom žirija.

Za ovu priliku se na tjedan dana otvara i pop-up restoran u paviljonu od stakla, u kojem se može kušati razna jela od haringa, popiti kavu i pojesti nešto slatko.

Što bi bila Finska, da nema saune? Pokretna sauna također stiže na sajam i uz malu naknadu ju može koristiti svatko (i dobiti ručnik ako niste ponijeli svoj).

Old Market Hall, Helsinki
Photo: Visit Helsinki

Sajam Haringe je samo jedan i održava se jednom godišnje, ali sajmova na otvorenom je u Helsinkiju više i rado su posjećeni. Na štandovima se prodaju tradicionalna hrana i delikatese ali i suveniri i rukotvorine. Kafići u zagrijanim šatorima su također dio ponude.

Stara tržnica Kaupahalli, Old Market Hall

Na trgu se smjestila i glavna gradska, stara zatvorena tržnica, Kaupahalli, koja je nedavno potpuno preuređena i postala omiljenim okupljalištem. Mali drveni štandovi, kafići i restorani nude sve lokalne delikatese te razne specijalitete od ribe i plodova mora, sira, začina do kave, voća, kolača, konzervi s medvjeđim, sobovim ili losovim mesom te kebab od soba. Ugodno je sjediti i gledati na luku i brodove koji prolaze. Tržnica je izgrađena 1889 godine a danas zbog kafića i restorana više ima prisnu atmosferu kakvog restorana nego prave tržnice kakvu mi poznajemo. I to je dio trenutnog trenda, ugodno druženje u zatvorenim tržničkim prostorima, poput Berlina ili Beča.

Sajam haringa. Foto: Visit Helsinki, Marita Haukemaa

Zatvorene tržnice, ugodan trend

Helsinki ima još dvije važne tržnice. Hietalahti I Hakaniemi na istoimenim trgovima.

Na Hietalahti trgu se ispred Hietalahti zatvorene tržnice, smjestio i buvljak.

Na tržnici Hietalahti se može dobro ručati u nekom od restorana i kafića. Vrlo su popularni Soppakeittiö (Soup kitchen ili kuhinja gdje se kuha juha) i štandovi s ribom. Roslund navodno priprema najbolje hamburgere u cijelom gradu.

Hakaniemi tržnica se smjestila na istoimenom trgu i nedavno je proslavila 100 godina postojanja. Osim zatvorene tržnice, tu je i važna tržnica na otvorenom a stalni gosti često dolaze popiti prvu jutarnju kavu i prije nego se tržišna hala otvorila. I ova je tržnica vrlo popularna među lokalnim stalnovnicima ali i kupcima iz drugih dijelova Finske pa i inozemstva. Baš kao i na Staroj tržnici Kaupahalli, i ovu posjećuju kupci iz okolnih zemalja i posebno, iz ne tako dalekog Sankt Petersburga te nabavljaju namirnice kojih u njihovom gradu nema.

(c) Jussi Hellsten. xx.6.2014. . jussihellsten.com & visithelsinki.fi

Natpisi su posvuda dvo ili trojezični: na Finskom i Švedskom (koji su oba službeni jezici Finske) te na Ruskom. Finska je oko 700 godina bila dio Švedske pa nakon toga i dio Ruskog carstva, da bi neovisnost dobila tek 1917. Godine, nakon Oktobarske revolucije. Prošle je godine proslavljena 100. godišnjica neovisnosti Finske. Čega sve ima na ovoj tržnici? Kao i na ostale dvije tržnice, sve je puno svježe i suhe te dimljene ribe i raznih plodova mora, mesa, konzervi s medvjeđim mesom te mesom losa i soba, rakova, raznih delikatesa iz cijele Finske i svijeta. Na gornjem je katu moguće kupiti rukotvorine.

Danas je u rastu trend zdrave prehrane koja je vrlo važna posebno mladoj publici. Važno im je i da je hrana po mogućnosti iz organskog i lokalnog uzgoja, iz održivih izvora. Sve ovo gura industriju hrane da se razvija u jednom pozitivnom smjeru.

Stara tržnica Kaupahalli nudi konzerve s mesom medvjeda

Što kupiti na ovom sajmu i na tržnicama, što su tipična suveniri i jestivi suveniri? Već navedene konzerve su neka vrsta unikata na našim prostorima. Posebni su i proizvodi od Lakka ili Hilla bobica, na engleskom Cloudberry a na hrvatskom bi to bila polarna ili močvarna kupina ili malina. Polarna je kupina poprilično rijetka i skupa, dozrijeva u kolovozu i uglavnom se bere u močvarnim dijelovima a najviše je ima na samom sjeveru Finske, u Laponiji, čija je vrsta zaštitnog znaka. Hilla hillo je vrlo ukusni pekmez od ove bobice, prepune vitamina C te pomalo kiselkastog okusa. Ukusni su i sokovi ili žele bomboni. Od hrane odnosno slatkiša je još vrlo tipična Lakrica (ili Sladić, proizvodi se od sladićevog korijena) koja našim nepcima baš i ne prija posebno a Finci su za njom ludi pa jedu i slane i slatke proizvode s Lakricom.

Delikatese u Kaupahalli tržnici, ruski Blini i kavijar

Tko voli tipične rukotvorine, preporučujemo kupnju Laponskog noža ili Kuksa drvene šalice, koja se izrađuje od čvora na drvetu breze. Obje su stvari poprilično skupe, ako su ručno izrađene, ali u serijskoj su proizvodnji cijene pristupačne jer nisu korišteni originalni materijali i strojevi su zamijenili ljude. Ručno noževe (ručka je najčešće od roga soba) i Kuksa šalice izrađuje narod Sami koji su jedini prastanovnici ili autohtoni narod Europe (prije nazivani i Laponci). Svako dijete već u ranom djetinjstvu dobiva svoju kuksu i svoj nož te ih nose privezane uz poseban pojas s rupicama. Iako se nož smatra oružjem i zabranjeno ga je nositi na vidljivom mjestu, Sami narod se svoje tradicije smije pridržavati i na samom sjeveru većina Sami muškaraca svoj nož voli objesiti o pojas i nositi u svakodnevnom životu. Jer se, eto, nikad ne zna kad ti može zatrebati. Za narezati suhi filet soba ili možda očistiti ribu tek ulovljenu u rupi u ledu jezera. Kuksa šalica se uglavnom koristi za odlaske u prirodu, ispijanje kave ili čaja te branje raznih bobica kojima priroda ovdje obiluje.

Ako se zateknete u Kauppahalli, svratite na zadnji štand tržnice, prepun rakova, mariniranih hobotnica i razne suhe ribe te ruskih blini pogačica kavijara. Preko puta možete sjesti i pojesti fantastičnu juhu od lososa ili morske ribe te “nordijski tappas” koji se sastoji od fileta na vatri sušenog lososa i još nekih morskih delicija, posluženih s umacima te neizbježnim koprom, koji upravo savršeno pristaje uz ovu vrstu ribe. Tko voli eksperimentirati, može kušati i kebab od soba ili jednostavno sjesti uz prozor i uz šalicu kave ili vruće čokolade promatrati more.

Baltički sajam haringa u Helsinkiju (Helsingin Silakkamarkkinat 2009. Foto: Kimmo Brandt)

Fotografije: (autori naznačeni uz svaku fotografiju) Helena Varendorf; Visit Helsinki, u suradnji s Helsinki marketing: Dodajte događanja i mjesta u vaš vlastiti #myhelsinki. Više na: www.myhelsinki.fi

Fotografije u galerijama kliknuti kako bi se otvorile u punoj veličini.

Više fotografija u galeriji: