Najbolji recepti za domaći kruh, pite i pogače! Domaći kruh, kukuruzni kruh, ajdov (heljdin) kruh, kruh s dva brašna ili kruh od kestena. Pogače s Visa, Italije i Afganistana te brojni recepti za preradu starog kruha – sve na jednom mjestu.

Kruh je proizvod koji se dobiva mješanjem brašna s vodom, mlijekom, sirutkom, ili nekom drugom tekućinom uz dodatak kuhinjske soli ili šećera, masnoća, jaja i sredstva za dizanje tijesta.

1. Pravi domaći kruh s finom koricom

U Hrvatskoj se do sveopćeg porasta standarda u drugoj polovici 20. stoljeća, u krajevima koji nisu imali velikih žitorodnih površina, u krušne smjese dodavalo i brašno od drugih biljaka, primjericerogača, a dodavao se i hrastov žir. Kruh od žirova česmine pripremali su stanovnici Šolte, Molata, Velog Iža. Na Korzici i sjeveru Italije pripremao se kruh od kestena. U Norveškoj i Švedskoj pripremao se kruh od žirovog brašna, u Makedoniji su siromašni sve do Prvog svjetskog rata pripremali kruh od žira (“želadov hleb”), a u Italiji su se za krušno brašno upotrebljavali žirovi česmine, hrasta sladuna i lužnjaka. U Ukrajini se brašno žitarica miješalo s brašnom od žira.

2. Zdrav kruh s dva brašna

3. Kruh od kestena

U antička vremena uz omiljene kaše, kruh je također bio dobro dobro poznat. Stari Grci su 70% svoje energije dobivali iz žitarica, a robovi su svakodnevno pekli i kruh. Hipokrat je već onda upozoravao da moramo paziti što jedemo i kako nije svejedno da li jedemo bijeli ili crni kruh, a Celsus je pisao kako kruh sadrži više hranjivih sastojaka nego bilo koja druga hrana.

Rimljanima je kruh bio također jedna od najvažnijih namirnica, ondašnji pekari su za aristokrate morali za svako jelo poslužiti odgovarajuću vrstu kruha, pekli su lepinje posute makom, lovorom, bademima, krušćiće sa sirom, maslinama, a osobito su bili omiljeni oni sa začinskim biljem poput peršina ili vlasca. Rimske vojnike nazivalo se “žderačima kruha”, jer su dobivali kilogram kruha dnevno.

4. Domaći kukuruzni kruh, kao kod kumica

5. Ajdov kruh ili kruh od heljdinog brašna je jelo slovenskih rudara i nacionalno jelo Slovenije

6. Pita kruh ili lepinja sa šupljinom za punjenje ćevapima ili felafelom.

U ranom Srednjem vijeku uzašli kruh se uglavnom nije pekao u pećima, jer njih su imali samostani i vlastela. Kruh se pekao od žitarica bez dovoljno glutena poput zobi, ječma i raži, koji se teško dizao i bio je vrlo taman. Kruh pripremljen od bijelog brašna bio je privilegija bogatih, a raženi su dobivali zatvorenici, kojeg su ponekad jeli fratri kako bi pokazali svoju poniznost, a status se procjenjivao po boji kruha, bijeli su jeli oni na vrhu društvene ljestvice, a oni na dnu, crni kruh.

7. Libum, kruh starog Rima

Pogače

8. Komiška pogača, pogača s otoka Visa s punjenjem

9. Beskvasna pogača tipa foccaccia

10. Mekane pogačice kao prilog uz humus i razne namaze

Kako preraditi stari kruh

Što kad nam ostane kruha? Preradimo ga u nova jela!

11. Puding od kruha, prema video receptu Tee Mamut

12. Pohanci i prepečenci, za slatke i slane premaze

13. Prepečeni kruh Barba Minas, iz grčke taverne

14. Havajski puding od kruha

15. Bruschette s prepečenim povrćem i dimljenom skušom

16. Bruschette i crostini s rajčicom, peršinom ili korijanderom i maslinovim uljem

17. Afganistanski Bolani, pogača poput soparnika

U Crkvi se otada pripremala i hostija, beskvasni kruh načinjen od najfinijeg bijelog pšeničnog brašna, kao jedinog sastojka, a u crkvenoj liturgiji prilikom euharistijskog slavlja taj se kruh posvećuje te postaje tijelo Kristovo.

Kruh je važna biblijska tema i pretpostavlja se da je za Posljednju večeru poslužen beskvasni kruh, vino, zdjelice sa začinskim biljem, voće, odnosno sve u skladu s ondašnjim pashalnim židovskimobičajima. A ranokršćanske pogače također su bile okrugle, s urezanim križem. U Katoličkoj crkvi kruh je svet i predstavlja vječni život, u sublimiranom obliku pokazuje prisutnost Boga u svakodnevnom životu i redovito se spominje u molitvi: “Kruh naš svagdanji daj nam danas…”

Devetnaesto stoljeće je bila značajna prekretnica u prehrani stanovništva Europe, jer je započela masovna proizvodnja bijelog brašna, a svi

nedostatci bijelog kruha kao simbola blagostanja i gospodstva pokazat će se tek u 20. stoljeću.

Izvor teksta: Wikipedia

Naslovna fotografija: I. Stipić Lah, M. Taylor, T. Ivančić