Novi pravci prehrane

Vegetarijanstvo i veganstvo
Vegetarijanstvo je bezmesna prehrana: jede se povrće, voće i žitarice te mliječne proizvode i mlijeko. Veganstvo je prehrana koja podrazumijeva ishranu isključivo biljnim namirnicama i vegani ne konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode. Neki vegani ne konzumiraju ni med i kvasac. Vegetarijanska prehrana bogata je voćem i povrćem, što osigurava mnoštvo minerala, vitamina i vlakana koji su potrebni za optimalno zdravlje i vitalnost, a ako se obroci pravilno isplaniraju, može podmiriti sve potrebe za hranjivim tvarima. Ova vrsta prehrane zapravo i nije novi pravac prehrane, budući da je već tisućama godina zastupljena u azijskoj kulturi i načinu života (zahvaljujući religijama hinduizmu i budizmu), no u posljednje vrijeme postaje sve popularniji vid prehrane na Zapadu.

 

Sirovojedstvo (raw food)
Sirovojedstvo je postalo planetarno popularno zahvaljujući knjizi Viktorije Boutenko “Zeleno za zdravlje” u kojoj ona opisuje kako su ona i njena obitelj prešli na sirovu ishranu i poboljšali svoje (tada ozbiljno narušeno) zdravlje. Ovaj vid prehrane podrazumijeva prehranu zasnovanu isključivo na sirovim namirnicama i počiva na činjenici da se enzimi iz hrane razlažu na temperaturi od 40 do 49 °C te da se kuhanjem gube, tako da hrana osiromašuje vitaminima i mineralima. Također, prženjem u pregrijanom ulju oslobađaju se kemijski spojevi koji su štetni za zdravlje (slobodni radikali). Ova vrsta prehrane osigurava obilje vitamina i minerala, enzima i vlakana budući da se jede mnogo sirovog voća i povrća, sjemenki, orašastog voća i klica. Neki zagovornici sirove prehrane jedu sirovo meso i sirovu ribu, te neprokuhano mlijeko. Osobama na sirovoj dijeti izazov je namiriti potreban broj kalorija i proteina, a tijekom zime mnogi “osjećaju” potrebu za toplom hranom, pa se neki odlučuju za dijetu 80/20 (80% sirove i 20% kuhane hrane).

 

Frutarijanstvo
Ovaj vid prehrane ima različite pristupe. Neki frutarijanci jedu isključivo voće, dok neki jedu i povrće i sjemenke. Neki frutarijanci jedu samo voće koje padne na zemlju, nakon sazrijevanja. Ovaj vid prehrane, kako i samo ime govori (fruits, eng. voće) zasnovan je dominantno na voću, za koje frutarijanci smatraju da je čovjekova prvobitna hrana (iz doba kada je ljudska vrsta živjela zahvaljujući sakupljanju plodova). Frutarijanci ne konzumiraju žitarice, te da bi podmirili potrebe za energijom konzumiraju velike količine voća (poput 30 banana dnevno), što je najveći izazov za osobe na ovoj vrsti prehrani, kao i unos nekih minerala i vitamina kojih ima u povrću, te proteina.

 

Paleo-prehrana
Paleo-prehrana još je poznata kao “prehrana pećinskog čovjeka” ili “prehrana kamenog doba”. Zagovornici paleo-prehrane smatraju da su za čovjeka najprikladnije one namirnice koje su mu bile dostupne u davnim vremenima (prije doba ratarstva, odnosno prije više od 10.000 godina), kada su ljudi živjeli od sakupljanja plodova, divljeg bilja, voća, povrća i ulovljenih životinja. Zagovornici ovog tipa prehrane stoga ne konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode, žitarice, mahunarke, rafinirana ulja i šećer. Umjesto ulja, oni za kuhanje preferiraju životinjsku mast za kuhanje, koju smatraju prirodnijom. Paleo-prehrana zbog unosa cjelovitih namirnica u njihovom izvornom obliku ima svoje prednosti, no može predstavljati problem zbog povećanog unosa zasićenih masti i kolesterola (posebno zbog kuhanja na životinjskoj masti).

 

Krono-Ishrana
Ime krono potječe od skraćenice CRON (Calorie Restrictirion with Optimal Nutrition ili Manji unos kalorija s optimalnom prehranom). Zagovornici ovog vida prehrane smatraju da treba pratiti “ritam” našeg organizma te prehranu uskladiti s dobom dana kada naše tijelo luči više ili manje probavnih enzima i hormona. Kada bi se princip krono-ishrane sumirao mogli bismo reći da ona zagovara da osoba jede kao kralj ujutro (obiman doručak sa složenim ugljikohidratima, masnoćama i proteinima), ruča kao princ (složeni ugljikohidrati I proteini), pojede popodnevnu užinu s biljnim masnoćama i manje ugljikohidrata te jede kao prosjak navečer (samo namirnice bogate proteinima i salatu od zelenog povrća). Mnogima na ovoj dijeti je teško pratiti obroke i birati namirnice točno prema satnici, iz praktičnih razloga.

 

LCHF
Naziv ove dijete potječe od engleskih riječi Low Carb High Fat (malo ugljikohidrata puno masnoća). Kao što sam naziv kaže, ova dijeta podrazumijeva ishranu s vrlo malo ugljikohidrata (žitarice, škrobno povrće), a više masnoća. Ova dijeta, koja prema iskustvima mnogih, pomaže gubitku kilograma, za razliku od ostalih dijeta dozvoljava osobi da jede “koliko god može” dozvoljenih namirnica (sve vrste mesa, ribu, jaja, mlijeko i mliječne proizvode, orašaste plodove, povrće koje raste iznad zemlje, poput kupusa, tikve ili karfiola). Osoba mora izbjegavati određenu hranu: žitarice, sve vrste voća i škrobno povrće (koje raste u zemlji) i sve vrste slatkiša). Ono što nutricioniste generalno zabrinjava su moguće nuspojave ove dijete (osjećaj slabosti, otežano učenje i pamćenje, bol u mišićima, dehidracija, otežana probava), a najveći razlog za zabrinutost je obiman unos zasićenih masnoća i kolesterola.

 

Friganstvo
Friganstvo potječe od engl. naziva freeganism što znači pravac prehrane koji zagovara “besplatnu hranu”. Friganci vjeruju da je moderno društvo u socijalnoj krizi zbog kulture konzumerizma (potrošačkog mentalieta ljudi) te svojim životnim stilom ne žele (ni na koji način) podržavati potrosacču kulturu. Friganci jedu isključivo hranu koja je dostupna besplatno (ostatke hrane koji se bacaju). Mnogo frigana hrani se iz kontejnera, gdje pronalaze hranu koja je bačena zbog isteka roka trajanja, povrće i voće koje je još uvijek jestivo, ostatke bačenog kruha… Neki friganci uzimaju ostatke hrane iz restorana, dok neki čak i kupuju hranu u supermarketima koja je “niže kvalitete” (poput voća i povrća koje je počelo poprimati mrlje i sušiti se i degradirati). Neki friganci skupljaju i plodove koje padaju na zemlju. Friganci često imaju problem prihvaćanja njihovih navika u društvu, a u nekim zemljama bivaju i pritvoreni zbog kopanja po kontejnerima.

 

 


Vaše ime (obavezno)

Vaš email (obavezno)

Predmet

Spam zaštita

ID slike

Vaša poruka

Upotrebom ovog kontakt obrasca prihvaćate pohranu i rukovanje Vašim podacima na ovoj web stranici.


Podijelite i na drugim društvenim mrežama:
author
Od Danijela Jokic Vaislay
Najnoviji recepti
Marketing
Kategorije
Oglasi
Booking.com
Booking.com
Newsletter

Facebook
Putoholičari
Copyright © 2019 Okusi.eu | Web design & Development by: Endem
Okusi.eu izbornik