Kesteni u 11 slatkih i slanih recepata

Nekadašnji «kruh siromašnih» je danas vrlo cijenjena i svestrana namirnica koja jednako pristaje u slatka kao i u slana jela. Tradicionalno su se u Europi kesteni koristili za pripremu juha, u pirjanim jelima, kao prilozi uz razne vrste mesa od peradi, divljači, junetine. Danas ih nalazimo i u modernijim varijantama; od kineskih recepta (npr. u stir frying tehnici pripreme u woku), toplih salata, rižota, priloga jelima od riba, do sladoleda i pudinga od kestena.

 

 

 

Pitomi kesten (šumski kesten, lat. Castanea sativa) jedna je od 9 vrsta u rodu Castanea koji je predstavnik porodice bukovki (Fagaceae). Plod pitomog kestena je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo i za to postoje arheološki dokazi. Kesten najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a povjesničari kažu da se počeo širiti po Europi preko Grčke.

 

 

Kesten je sve do kraja 19. Stoljeća bio glavna prehrambena namirnica stanovništva u brdskim dijelovima južne Europe. Iz dokumenata je vidljivo da je kesten uzgajan već oko 8 stoljeća a u 10. Stoljeću su castagnatores bili posebna skupina poljoprivrednika.

 

 

Kestene se konzumiralo svježe i sušene, sirove ili kuhane, pečene ili samljevene u brašno. Zimi su u mnogim područjima bili izuzetno važna namirnica. Od 11. do 13. stoljeća se sadnja kestenovih šuma dodatno intenzivirala u područjima u kojima nije bilo moguće saditi pšenicu i kesten je postajao sve više kruh siromašnih.

 

 

Kesten sadrži jednaku količinu vitamina C kao limun, sličnu količinu ugljikohidrata kao pšenica i riža. Ovo je namirnica bez masnoća (iako vrlo bogata kalorijama), bez glutena i bogatija proteinima od krumpira (ali ne i zitarica). U kestenima je i više škrobi nego u krumpiru.

 

 

Za razliku od plodova oraha, lijeske i bukve, kojima je glavni sastojak masno ulje, glavni sastavni dio kestena je škrob, kojeg u sirovu sjemenu ima oko 44 %. te duplo više škrobi nego krumpir.

 

 

Zbog visokog sadržaja škroba, od kestena se može dobiti brašno koje se, samo ili pomiješano s brašnom žitarica, koristi za pravljenje kruha i peciva. Plod kestena je još bogat kalcijem, kalijem, a sadrži i fosfor, željezo, većinu vitamina B skupine. Kesten je lako probavljiv, a bjelančevine (4%) koje sadrži po vrijednosti su s onima iz jaja.

 

 

Brašno od kestena, zbog svoje lake probavljivosti, pogodno je u prehrani starijih osoba i djece.

Na Korzici je upravo kestenovo brašno bio glavni sastojak palente, odnosno “pulende” kako ju Korzikanci nazivaju. Kesten je vec oko dvije tisuće godina udomaćen u Europi i za to je vrijeme pomagao velikom broju stanovništva da preživi zimu.

 

 

Uporaba brašna je osobito rasprostranjena u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj.

Korzika je i danas vrlo poznata po šumama kestena te proizvodima poput brašna, raznih krema i kolača.

 

 

Kesten je na Korzici već stoljećima vrlo rasprostranjen, nazivaju ga i kruhom jer je kestenovo a ne brašno od žitarica, hranilo narod, pogotovo onaj slabijeg imovinskog stanja. I danas se na ovom otoku kesten koristi u prehrani u raznim oblicima. Čuveno je i nadaleko poznato meso korzičke svinje, koja se slobodno kreće otokom te hrani uglavnom kestenima koji njenom mesu daju posebno fini okus.

 

 

Danas kestenovo brašno ima poprilično visoku cijenu. Imate li dobar mlinac za usitnjavanje, kestenovo brašno možete pripremiti i sami kod kuće, sušeći polako kestenje u pećnici, dok se ne stvrdnu.

 

 

Mnogima je najukusnije pečeno kestenje i to ono koje se peče u pećnici a ne u tavi. U oba slučaja je potrebno kesten zarezati po sredini kako pri pečenju ne bi došlo do eksplozije.

 

 

 

 


Podijelite i na drugim društvenim mrežama:
author
Od Okusi
Najnoviji recepti
Marketing
Kategorije
Oglasi
Booking.com
Booking.com
Newsletter

Facebook
Putoholičari
Copyright © 2018 Okusi.eu | Web design & Development by: Endem
Okusi.eu izbornik